Časopis „Škola Evrope“, februar


XXÈME CONGRÈS DE L’AEDE, 14 au 15 Decembre 2023

XXE INTERNATIONAL CONGRESS OF THE EAT

«QUALITÉ ET ÉQUITÉ DANS LES ÉCOLES EUROPÉENNES»

„Kvalitet i pravednost  u evropskim školama“

ZAKLJUČNI GOVOR

XX AEDE KONGRES – 15. DECEMBAR 2023-10-08

Dužnost mi je da se u ovom trenutku zahvalim svima vama, dragi prijatelji, za poverenje koje mi je ukazano u ponovnom izboru za predsednika Evropskog AEDE-a u naredne tri godine.

Iskazali ste mi veliko poštovanje kroz mnoge zahteva koje sam dobio, čak i privatno, da se ponovo kandidujem, uz komentare da sam to potvrdio ponovnim kandidovanjem.

Bio sam duboko dirnut tolikom naklonošću i ovim priznanjem. Ovo će mi omogućiti da izvedem prestižnu ulogu evropskog predsednika sa velikim entuzijazmom.

AEDE predstavlja drugi dom kojem boravim dugi niz godina. Verujem da se uloga predsednika mora obavljati sa potpunom posvećenošću, takođe uzimajući u obzir mnoge trenutne izazove koji se kreću od angažovanja na oblikovanju pravog evropskog građanstva, u sve složenijem društvu kome je potrebna nova centralnost obrazovanja, interkulturalnosti i otvorenosti za Ceo svet.

Stoga ovaj reizbor za mene predstavlja veliki izazov, da bi mogao da ojačam identitet AEDE-a, čineći njegovo delovanje odgovarajućim potrebama trenutka.

Srećan sam što imam Jean-Claude Gonona kao generalnog sekretara i Caterinu Amati kao blagajnika pored sebe, sa njihovim neumornim i visokoproduktivnim delovanjem.
Siguran sam da sa timom potpredsednika, Hose Manuel Vega, Vasile Nicoara, Crisoula Cigri,
Elisabeth Dittrich, zamenika sekretara, Ilias Agathangelidis, Janetta Baraitaru, Ksenija Avramceva,
i članova odbora Olena Kholodenko, Marijana Mitioglo, Norma Taska, Marek Zajak,
Rade Zejak, možemo nastaviti sa već preduzetim radom na jačanju aktivnosti našeg
Udruženja.

Prilikom planiranja aktivnosti za narednih nekoliko godina, verujem da se moraju imati na umu neke fundamentalne tačke:

1) – Zaštita i jačanje identiteta AEDE-a

AEDE mora da brani svoj identitet dok sarađuje sa drugima, posebno evropski orijentisanim udruženjima.

Neophodno je delovati, kao i u prošlosti, u bliskoj i stalnoj saradnji sa svim organima vlasti.

Neophodno je imati privilegovane odnose sa Evropskom komisijom, sa predstavnicima Evropskog parlamenta i sa ministarstvima obrazovanja u raznim zemljama. Štaviše, neophodno je stvoriti saradnju između nas kao AEDE-a i ovih zvaničnih organa.

Moramo gledati na AEDE sa entuzijazmom, i moramo uliti entuzijazam za Udruženje onima bliskim nama.

Nesumnjivo, tokom godina smo imali gubitak značajnih proevropljana i velikih stubova AEDE-a,
ali, vremenom, Udruženje je obogaćeno novim i visoko efikasnim elementima, punim sposobnosti
a strast, potpuno sposobnim da popune praznine nastale je iz raznih razloga.
Moramo raditi na tome da stimulišemo entuzijazam ovih novih snaga.

Moramo, međutim, da se posvetimo odbrani našeg identiteta i našeg AEDE okruženja.
2)- Angažovati se pažljivim konstruktivnim aktivnostima unutrašnje reorganizacije.

Sa posvećenošću i hrabrošću, već smo započeli pažljivu analizu kako bismo proverili koji odeljci zaista
postoje i koji su efikasni, eliminišući one koji ne postoje da bi napravili mesta za druge koji imaju interes
u radu sa AEDE.

Neophodno je osigurati da AEDE bude prisutan u što većem broju država sa stvarnim i efikasnim sekcijama.

Sa većom difuzijom AEDE-a u različitim državama, biće lakše upoređivati obrazovne sisteme, nastavne postavke i metodologije, i odnose između škola, društva i radnog građanstva.

Jednom rečju, tako će biti moguće dati oštriji smisao i vrednost našim akcijama.
Moramo da ojačamo potrebu nastavnika za saradnjom, moramo da proširimo idealan horizont sveta škole, sve više je povezujući sa evropskim pitanjima.

Potrebno je učiniti sve što je moguće, kako bi Udruženje u svakoj državi imalo dobru vidljivost i
široku difuziju na teritoriji cele zemlje, uključujući sve sektore obrazovanja, od osnovne škole
do univerziteta. Ovo je jedna od važnih tačaka na kojima ćemo morati da radimo.
Naravno, dok ističem posvećenost i aktivnost Udruženja  svestan sam brojnih ograničenja koja još uvek imamo, prostora koje nismo u mogućnosti da pokrijemo, potreba za sticanje većeg kapacitet planiranja.

Ima još dosta toga da se uradi, a svakako imamo velike kritične tačke na kojima ćemo morati da radimo.
AEDE mora pažljivo razmotriti nove potrebe škole. Mora ojačati svoju dimenziju kao Evropsko
Udruženje nastavnika i stoga veoma pažljivo posmatrati škole i procese obuke.
Neophodno je imati akcioni plan, pravu agendu za budućnost:

• opisati našu misiju
• definišati strategiju interne i eksterne komunikacije;
• definisati i koristiti alate za sprovođenje ciljeva.

Takođe, potrebno je povećati kvantitet i kvalitet usluga, posebno za naše članove u oblasti pravovremenog informisanja i ažuriranja u cilju podrške različitim inovacionim procesima prisutnim u današnjoj školskoj stvarnosti, ne odvajajući od njih evropsku dimenziju.
Neophodno je predstaviti se snažnim sadržajem.

Odnosi sa različitim sekcijama moraju biti ojačani neprkidnim i širokim kontaktima sa nacionalnim menadžerima.

3) – AEDE mora pažljivo da sagleda nove potrebe škole.

AEDE mora ojačati svoju dimenziju kao Evropsko udruženje nastavnika i, stoga, gledati na
škole i procese obuke veoma pažljivo.

Promene koje se konstantno dešavaju u svim evropskim zemljama, na nivou obrazovanja i u društvu, zahtevaju od nas da odgovorimo na nove potrebe.

Zadatak škole je da pripremi mlade ljude za međunarodne odnose kako bi im omogućila da razumeju
svet i raznolikost njegovih kultura.

Ova otvorenost zahteva zajedničku volju koju nije uvek lako stvoriti.
Međunarodna otvorenost podrazumeva sposobnost uzajamnog razumevanja kulturne prakse i vrednosti
na koje se pozivaju.

Evropska unija je posvećena – sa sopstvenim dokumentima – da predloži pažljiva razmatranja u vezi
obuku nastavnika i kvalitet nastave.
Mi, kao AEDE, ćemo se obavezati da skrenemo pažnju na ova razmišljanja.
Kvalitet nastave je jedan od ključnih faktora koji će odrediti u kojoj meri Evropska
Unija može povećati svoju konkurentnost u globalizovanom svetu.

4 – AEDE mora sa velikom pažnjom gledati na zemlje Balkanskog područja, Ukrajinu i Moldaviju.

Dobro znamo da je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom izveštaju „Stanje Unije 2023.“ sa velikim entuzijazmom izjavila da moramo odgovoriti na „poziv istorije“, te da je potrebno otvoriti vrata Unije i to sada. Pozvali ste sena potrebu da se nastavi proces proširenja Evrope na Zapadni Balkan, Moldaviju i Ukrajinu. Moramo da učinimo ovu pozivnicu svojom. Moramo ostati blizu ovih zemalja pomažući im u našim sekcijama, sa našim delovanjem u ovom procesu velike transformacije.

5) – AEDE mora sa novom pažnjom gledati na zemlje mediteranskog područja.

AEDE mora da preduzme akciju kako bi razvio kulturnu saradnju na Mediteranu, stvaranjem novog centra u ovoj oblasti. Evropska unija koja ravnodušno gleda na Mediteran i jug ne bi bila kredibilna u vreme kada neevropske mediteranske zemlje gledaju na Evropu sa obnovljenim interesovanjem. Klasična grčka i rimska kultura je nezamisliva ako nije povezana sa kompozitnim skupom izuzetnih naučnih i saznajnih sticanja naroda koji naseljavaju područje na jugu i istočno od Sredozemnog mora.

Kulturni doprinos „drugih“ naroda mora se uzeti u obzir.
Nedostatak priznavanja doprinosa „drugih” kultura produbio je jaz Sever-Jug tokom vekova. Poteškoće Evropske unije u izgradnji projekta  da integriše narode i zemlje koje se smatraju različitim i udaljenim od „evropske kulture” ima svoje poreklo iz tog slabog prepoznavanja svojih korena u kulturi drugih mediteranskih naroda.
Evropa mora razmotriti duboku reviziju svoje politike susedstva na Mediteranu i AEDE mora
imati u svom planiranju, za blisku budućnost, posvećenost kulturnoj saradnji sa ovim zemljama.

Zaključci
Dragi prijatelji,
Znam da nisam rekao sve što se moglo reći u vezi sa planiranjem aktivnosti za naredne godine.
Međutim, ono što mi je važno, izvan niza tema, jeste da smo obezbedili metod rada, neke principe i neke prioritete za naše delovanje.
Zajednička nit koju sam pokušao da iskoristim da zadržim svoje konstruktivno razmišljanje  je budućnost AEDE-a i budućnost EVROPE.
Svako od nas je pozvan da napiše svoj deo i da delove zajedno sastavimo.
Siguran sam da ćete svi vi autoritativno doprineti postizanju ovog zajedničkog cilja kontinuiranim i konstruktivnim odnosima i debatama.

Još jednom, hvala svima.

Silvano Marseglia
Predsednik Evropskog AEDE

AEDE SEKCIJA BOSNE ZVANIČNO PRIZNATA

Tokom dvadesetog Evropskog kongresa AEDE-a, AEDE sekcija Bosne je zvanično dočekana.
Bosanskohercegovačka AEDE sekcija osnovana je u I. Gimnaziji u Sarajevu 28.11.2018. u prisustvu Evropskog predsednika AEDE-a, prof. Silvana Marselje i predsednika Srpska sekcija AEDE, direktor prof. Rade Zejak. Za predsednika je imenovana direktorka prof. dr Lejla Tuzlak.

Sastanku je prisustvovao visoki predstavnik Bosne i Hercegovine pri Evropskoj komisiji dr Valentin Incko. Pre zvaničnog sastanka AEDE-a, prof. Marselja je posetio Italijanskog Ambasadora u Bosni, dr Nikolu Minasija.

Dana 14. decembra 2023. AEDE sekcija Bosne je dočekana i zvanično priznata od strane Evropskog kongresa AEDE-a.

RAZVOJ
RAT U UKRAJINI
AEDE KONGRES

NA SASTANKU 15.12.2023

NAGLAŠAVAJUĆI

Od uporne, veoma zabrinjavajuće situacije u Ukrajini, usled neprekidnog  pritiska agresivne
akcije Rusije, koja je oko 2 godine nastavila da generiše ogromne ljudske gubitke, uključujući decu i civile, neprekidnim bombardovanjem gradova i sela;

ZABRINUTOST

Da se ​​za dugo vremena ove agresije nije pojavila valjana mogućnost posredovanja da se rat okonča;

ISTAKNUTO DA

Da je situacija izuzetno složena i da je veoma teško dešifrovati stvarne posledice ovog rata i sve scenarije koji bi se mogli oblikovati, čak i van granica Ukrajine sa ozbiljnim rizikom da se vojni napad koji je u toku može proširiti i ugroziti bezbednost Evrope i globalnu stabilnost;

S OBZIROM DA

Konflikt koji je u toku je u suprotnosti sa principima međunarodnog prava i, posebno, Evropske unije, koja ima za cilj promovisanje i doprinos miru i bezbednosti, kao i solidarnosti i međusobnog poštovanja među narodima;

UBEĐENJE

Da je jedini izlaz da se stane na kraj neprijateljstvima i da se bude u stanju, uz svačiju saradnju, da se da snaga diplomatskom putu koristeći posvećenost i dostupnost nekog velikog međunarodnog Organizma koji ima mogućnost da govori na verodostojan način o miru;

IMAJUĆI VELIKU NADU

Da se ​​diplomatsko rešenje za okončanje rata može naći u kratkom roku, da se invazija može zaustaviti, Ukrajina može biti oslobođena i da možemo da se vratimo poštovanju Helsinških sporazuma, potvrđujući fundamentalni princip neprikosnovenosti granica;

NAZNAKE

Čvrsta osuda vojne agresije u Ukrajini i najšira solidarnost i bliskost prema celokupnom stanovništvu pogođenom ovim strašnim ratom, a posebno prema svim prijateljima AEDE-a prisutnim u Ukrajini.

Ne možemo prihvatiti da ratno ludilo uništava ono što su narodi Evrope uspeli da izgrade i postignu u ovih sedam decenija, u smislu saradnje, mira, traganja za zajedničkim ciljevima u ime čovečanstva.

TRAŽENJA

Maksimalna raspoloživost AEDE-a da da svoj doprinos svakoj akciji i svakoj mogućoj mobilizaciji za promovisanje mira i garantovanje međunarodnog prava.

AEDE EVROPSKI KONGRES
14-15.12.2023
KRETANJE

PRISTUP RUMUNIJI ŠENGENSKOJ ZONI

AEDE Evropski kongres AEDE-a, koji je održan onlajn, 14-15. decembra 2023., pauzira se kako bi se razmislilo o neprihvatanju zahteva Rumunije i Bugarske za članstvo u šengenskom prostoru,

PRIMEĆUJUĆI DA

Evropski savet, tokom glasanja, koje je održano 8. decembra 2022, nije prihvatio zahtev Rumunije i Bugarske za članstvo u šengenskom prostoru, na osnovu argumenata koje je formulisala Austrija;

Austrija je, između ostalog, bila jedini glas protiv članstva.

Beč je ponovio čvrsto „ne“ ulasku Rumunije i Bugarske u šengenski prostor, sa motivacijom da spreči sve veći broj migranata u Austriji.

IMAJUĆI U VIDU DA

Glasanje u Savetu, međutim, nije uzelo u obzir izveštaj Komisije u kojem je zaključeno da Rumunija i Bugarska u potpunosti ispunjavaju uslove za primenu šengenskih pravila; ignorisan je i ishod konsultacija sa Evropskim parlamentom, koji je usvajanjem rezolucije od 18. oktobra 2022. izrazio povoljan stav u pogledu ulaska Rumunije i Bugarske u šengenski prostor;

S OBZIROM DA

Uzimajući u obzir da je došlo do ozbiljnog kršenja vrednosti definisanih u članu 2. Ugovora o Evropskoj uniji (TEU), budući da je Austrija počinila čin diskriminacije između Rumuna, Bugara i Hrvata, s obzirom da su argumenti koje je Austrija iznela za glasanje protiv pristupanja Rumunije i Bugarske važili i u slučaju Hrvatske, za čiji je ulazak u šengenski prostor Austrija dala pozitivan glas.

VEROVATI DA

Savet je prekršio član 13. stav 1. i 2. Ugovora o Evropskoj uniji (TEU), koji se odnosi na lojalnu saradnju između institucija.

VEROVATI DA

Verujući da su pogođena mnoga druga prava sadržana u Ugovoru o funkcionisanju Evropske unije (TFEU) i u Povelji o osnovnim pravima Evropske unije,

ZAHTEV

Svim institucijama zajednice, Komisiji, Evropskom parlamentu, Evropskom savetu

TRAŽI SE

Usvojanje neophodnih institucionalnih mera kako bi se osiguralo da ova situacija ne stvori presedan; i da se mogu preduzeti sve radnje, kako bi se što pre rešilo pitanje ulaska Rumunije i Bugarske u šengenski prostor.

АЕДЕОВА ZAHTEV

ЗА ЕВРОПСКЕ ИЗБОРЕ 2024

Kako se evropski izbori 2024. za obnovu Evropskog parlamenta približavaju, AEDE izlaže svoja razmišljanja i nade, uveren da se oni mogu primeniti.

• Politička Evropa je rođena pre sedamdeset godina kroz posvećenost ljudi dobre volje ubeđenih
da su mir i sloga bili mogući na našem kontinentu.
• Putinova agresija na Ukrajinu, sa povratkom na rat velikih razmera na evropskom kontinentu,
učinilo je da Evropa postane svesna svoje ranjivosti.
• Evropska izgradnja je daleko od završetka. Čini se da još uvek nije u stanju da reaguje brzo kako bi
planirala budućnost koja može bezbedno da odgovori na očekivanja evropskog društva.

• Nasuprot rastućih konfederalnih iskušenja i sve upornijih zahteva za nacionalističkim zatvaranjem, apsolutno je neophodno insistirati na izgradnji i jačanju modela evropskog društva koji obezbeđuje slobodu i bezbednost za sve.
• Države su, delujući same, nemoćne pred velikim izazovima sa kojima se suočavaju.

• Apsolutno je neophodno organizovati što je pre moguće demokratski i efikasan sistem evropske vlade, koji garantuje da Unija izvršava svoje odgovornosti u svetu kroz istinski zajedničku spoljnu i odbrambenu politiku.

• Apeluje se od srca na Evropski parlament i Komisiju da, povodom njihove obnove 2024. godine, mogu da nastave pragmatični put evropskog federalizma na ojačan način, a da ih ne blokiraju veto suprotstavljenih zemalja, da mogu dati konkretne odgovore na izazove trenutka i na potrebe novog globalnog okvira koji poziva na rađanje istinske evropske moći, opremljene autoritetom i snagom neophodnim da deluje iznutra i u svetu.

• To je apsolutno neophodno
o da evropske institucije rade i konkretno se posvete na liniji digitalne revolucije, da konstantno transformišu i jačaju glavne sektore privrede;
o da se Evropa pažljivo zalaže za sektor klimatskih promena, ekološke tranzicije i proizvodnje eko-održive energije na evropskom tlu, sposobne da pažljivo koči veliki globalni klimatski kolaps;
• konkretnu posvećenost prevazilaženju granica Dablinske uredbe, podržavanju novog pakta o migracijama i reformi sistema azila sa novim graničnim procedurama i suštinskim jačanjem uloge Evropske unije što nam omogućava da eliminišemo ozbiljnu pojavu migracija iz sebičnosti pojedinih nacionalnih država;

• Da Evropska unija intenzivira svoje napore da podrži nastavnike jačanjem njihovih kapaciteta
da upravljaju interkulturalnim sukobima i ulažu više u svoje lične veštine; mladi ljudi, posvećujući
posebnu pažnju na one koji imaju manje mogućnosti, daju poseban podsticaj stvaranju i jačanju evropskog obrazovnog prostora, za realizaciju istinski evropskog područja učenja,
• da steknu znanja i veštine korisne kako bi postali aktivni i angažovani građani,
inspirisani osećanjem pripadnosti Evropi;
• steknu bolje razumevanje mogućnosti koje su im dostupne i da ih aktivno promovišu
da bi podržali svoj lični, društveni, ekonomski i profesionalni razvoj;

• Ali moramo zapamtiti da sudbina Evrope nije zadatak samo vlada ili institucija: to je sada zadatak svih nas. Svi smo pozvani da izrazimo želju da živimo solidarno da živimo slobodno i bolje u istinski ujedinjenoj i suverenoj Evropi.

AEDE ovlašćuje širenje ovog časopisa svim školama,
nastavnicima i obrazovnom osoblju na evropskom nivou.

„SCUOLA D’EUROPA“. Febbraio 2024